Sve objave

Kamena prašina CO2 vezivo!

February 16, 2026

Suzbijanje zagrijavanja kamenim brašnom

Masovnim "gnojenjem" poljoprivrednog zemljišta usitnjenom stijenom mogli bismo ukloniti velike količine ugljika iz atmosfere. U teoriji.

Kako bismo ograničili globalno zagrijavanje na dva stupnja Celzija, više nije dovoljno zaustaviti emisije stakleničkih plinova do 2050. Također ćemo morati uklanjati ugljik iz atmosfere. Rasipavanjem usitnjenog kamenog brašna po poljoprivrednim tlima mogli bismo svake godine iz zraka ukloniti od pola do dvije milijarde tona _CO2, procjenjuje međunarodni tim znanstvenika u časopisu Nature.

Konkretno, riječ je o stijenama poput bazalta, koje sadrže silikate. Ti minerali reagiraju s _CO2 iz zraka tijekom trošenja u vlažnim uvjetima. Pri tome se ugljik pretvara u bikarbonatne ione (^HCO3-), koji na kraju putem otjecanja kišnice dospiju u ocean. Tamo dio ugljika završava kao kalcijev karbonat (_CaCO3) u školjkama, rakovima i koraljima, a kada oni uginu, naposljetku na morskom dnu.

"U prirodi je taj proces vrlo spor", rekao je biolog Ivan Janssens (UAntwerpen), koji je surađivao na studiji. 'Ali možemo ubrzati trošenje tako da fino sameljemo kameni otpad, čime se omogućuje da više silikata dođe u kontakt s _CO2.' Istraživači u tom pristupu vide način za uklanjanje ugljika iz atmosfere u velikim razmjerima i time usporavanje globalnog zagrijavanja.

Bez konkurencije

Prema njihovim izračunima, potencijal tehnologije najveći je u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Indiji, zemljama s vrlo velikim količinama poljoprivrednog zemljišta i, slučajno, najvećim emitentima stakleničkih plinova. U Europi su mogućnosti ograničenije zbog manje poljoprivredne površine. Ipak, pet zemalja s najvećim potencijalom - uključujući Njemačku, Španjolsku i Poljsku - moglo bi iz zraka ukloniti oko trećinu europskog godišnjeg _CO2.

'Velika prednost je što ne morate birati između korištenja zemljišta za hranu, energetske usjeve ili šumu' biolog Ivan Janssens (UAntwerpen)

Znanstvenici ističu da je potencijal ubrzanog trošenja sličan onome poznatijih tehnika, kao što su (ponovno) pošumljavanje, unošenje više organske tvari u poljoprivredna tla i uzgoj energetskih usjeva u kombinaciji s hvatanjem i skladištenjem ugljika. "Velika je prednost ovdje to što nema konkurencije za zemljište", kaže Janssens. 'Ne morate birati između korištenja zemljišta za hranu, energetske usjeve ili šumu. Jer na "gnojenim" tlima i dalje možete uzgajati hranu. Budući da dodajete i druge mikroelemente poput cinka i selena, i zato što minerali također pomažu u borbi protiv sušnog stresa i zakiseljavanja, čak očekujemo pozitivan učinak na proizvodnju hrane.'

Cigla i beton

Tehnologija nije posve nova. Kameno brašno već se koristi kao poboljšivač tla u ekološkoj poljoprivredi, među ostalim primjenama. "Razlika je u razmjeru", kaže Janssens. 'Pretpostavljamo godišnju stopu primjene od 40 tona po hektaru.' Odakle bi došlo sve to kameno brašno? 'Nema namjere kopati velike količine stijena koje sadrže silikate posebno za tu svrhu', rekao je Janssens. 'No širom svijeta dostupne su velike količine ruševina kao nusproizvod rudarstva. Također su i neki ostaci iz metalne industrije pa čak i drobljena cigla i beton savršeno upotrebljivi.'

Koliko bi to trebalo koštati? Istraživači su procijenili da bi, ovisno o troškovima rada i energije po zemlji, uklanjanje jedne tone _CO2 iz zraka ubrzanim trošenjem koštalo između 75 i 250 USD, te da bi se taj trošak smanjivao kako se tehnika bude šire primjenjivala. Prema projekcijama Svjetske banke, cijena za emitiranje jedne tone _CO2 bit će 100 do 150 USD do 2050. U tom slučaju, tehnologija bi na mnogim mjestima postala isplativa, najbrže u zemljama u nastajanju poput Indije, Kine, Indonezije i Brazila.

Velika neizvjesnost

Znanstvenici su odredili potencijal ubrzanog trošenja na temelju laboratorijskih testova i modela. Laboratorijski testovi uključuju promatranje koliko brzo stijene troše u supstratima za uzgoj u posudama i koliko se pritom pohranjuje ugljika. Modeli, među ostalim, uzimaju u obzir količinu poljoprivrednog zemljišta i blizinu prikladne stijene - nema puno smisla prevoziti kameni otpad tisućama kilometara. "Neizvjesnost je golema", priznaje Janssens. 'Očajnički su nam potrebna terenska ispitivanja kako bismo bolje razumjeli koliko se brzo ti procesi u praksi odvijaju i kako ih možemo ubrzati.'

'Čak i ako do 2050. dovedemo _{CO2 emissions} na nulu, više ne možemo zadržati zagrijavanje ispod dva stupnja Celzija', rekao je Janssens. 'Za to bismo morali ukloniti višak _CO2 iz zraka. Prema IPCC-u, do 10 milijardi tona godišnje u drugoj polovici ovog stoljeća. Za to će nam trebati sve moguće tehnike. Što ranije počnemo to raditi, manja je vjerojatnost da će zagrijavanje premašiti opasne prijelomne točke.

Organifer kameno brašno

U našem asortimanu imamo razne vrste kamenog brašna. Tako i lava brašno - bazaltno brašno te lava prašina sadrže silikate i doprinose vezanju Co2.